WEBVTT

00:00:00.000 --> 00:00:02.512
Learn Liberty Projekat IHS-a

00:00:02.512 --> 00:00:05.340
Ekonomija ponašanja: Javni izbor

00:00:05.340 --> 00:00:08.082
-Ekonomija nam daje uvid u
to kako se ljudi ponašaju

00:00:08.082 --> 00:00:11.247
kada se naše neograničene želje, sudare sa
našim ograničenim sposobnostima.

00:00:11.547 --> 00:00:14.269
Ovi uvidi nam omogućavaju da predvidimo
kako će kupci automobila

00:00:14.269 --> 00:00:16.590
promijeniti svoje ponašanje
kada cijene plina porastu,

00:00:16.590 --> 00:00:18.498
kako će učenici promijeniti
svoje ponašanje

00:00:18.498 --> 00:00:20.635
kada vlada subvencioniše
kredite za fakultet,

00:00:20.750 --> 00:00:23.331
i kako će proizvođači cigareta
promijeniti svoje ponašanje

00:00:23.331 --> 00:00:25.028
kada vlada reguliše vejping.

00:00:25.374 --> 00:00:27.235
-Javni izbor je oblast ekonomije

00:00:27.235 --> 00:00:29.929
koji podrazumijeva ono što razumijemo
o ljudskom ponašanju

00:00:29.929 --> 00:00:31.835
i primjenjuje to znanje na ljude

00:00:31.835 --> 00:00:33.493
koji se ponašaju u javnom sektoru -

00:00:33.493 --> 00:00:36.282
političari, birokrate, lobisti i glasači.

00:00:36.766 --> 00:00:39.468
Ali zato što ljudi koji zauzimaju
javni sektor

00:00:39.468 --> 00:00:42.301
se ne razlikuju od onih koji
zauzimaju privatni sektor,

00:00:42.416 --> 00:00:44.740
možemo koristiti ekonomske
principe za predviđanje

00:00:44.740 --> 00:00:46.442
kako će se ti ljudi ponašati.

00:00:46.718 --> 00:00:49.182
-Na primjer, birači imaju manji podsticaj

00:00:49.182 --> 00:00:50.815
da se uključe u proces glasanja

00:00:50.815 --> 00:00:52.510
kada su šanse za dobijanje benefita

00:00:52.510 --> 00:00:53.912
u glasačkoj kabini mali,

00:00:53.912 --> 00:00:55.912
ali cijena glasanja je velika.

00:00:56.304 --> 00:00:58.236
To može dovesti do toga da
ljudi glasaju za politike

00:00:58.236 --> 00:00:59.486
koje su loše za društvo.

00:00:59.739 --> 00:01:03.179
-Pretpostavimo da se 100 ljudi traži da
glasaju za predloženi zakon.

00:01:03.455 --> 00:01:05.709
Zakon kaže da će vlada oporezovati

00:01:05.709 --> 00:01:07.989
90 od ovih ljudi po 10 dolara,

00:01:07.989 --> 00:01:09.801
spali polovinu prikupljenog

00:01:09.801 --> 00:01:12.496
i dajte ono što je ostalo
preostalim 10 ljudi.

00:01:12.496 --> 00:01:15.260
Ako dozvolimo ovim ljudima
da glasaju za zakon,

00:01:15.260 --> 00:01:16.956
šta će biti ishod?

00:01:16.956 --> 00:01:19.378
90 koji bi bili oporezovani ne vole zakon

00:01:19.378 --> 00:01:20.829
i glasaće protiv toga.

00:01:20.829 --> 00:01:23.685
Međutim, njih 10 će dobiti po 45 dolara -

00:01:23.685 --> 00:01:25.801
sviđa im se zakon i glasaće za njega.

00:01:26.101 --> 00:01:29.027
Prijedlog će biti poražen sa
90 glasova za i 10 protiv.

00:01:29.027 --> 00:01:31.472
-Ali sada, pretpostavimo da je
skupo glasanje,

00:01:31.472 --> 00:01:33.821
skupo je samo ostati svjestan zakona

00:01:33.821 --> 00:01:35.384
koje vlada predlaže.

00:01:35.384 --> 00:01:37.008
Čitanje zakona je skupo.

00:01:37.008 --> 00:01:39.881
Skupo je razumjeti kako će
zakoni uticati na vas

00:01:39.881 --> 00:01:43.795
i skupo je fizički ustati, otići
na biračko mjesto,

00:01:43.795 --> 00:01:45.419
glasati i vratiti se kuci.

00:01:46.018 --> 00:01:49.242
U našem misaonom eksperimentu možemo
simulirati ovu cijenu glasanja

00:01:49.242 --> 00:01:52.017
naplaćujući svakoj osobi 15 dolara
za glasanje.

00:01:52.017 --> 00:01:54.177
Nije bitno kako glasate – za ili protiv –

00:01:54.177 --> 00:01:57.447
ali da biste uopšte glasali
morate platiti 15 dolara.

00:01:57.447 --> 00:01:58.770
Ko će htjeti da glasa?

00:01:58.770 --> 00:02:00.981
10 ljudi će sigurno htjeti da glasa –

00:02:00.981 --> 00:02:03.950
ako se ovaj zakon usvoji, svaki će
dobiti 45 dolara –

00:02:03.950 --> 00:02:07.194
to pokriva više od cijene od
15 dolara za glasanje.

00:02:07.194 --> 00:02:08.521
Šta je sa 90?

00:02:08.521 --> 00:02:11.492
Neće glasati – zakon je očigledno
loš za njih

00:02:11.492 --> 00:02:13.492
ali trošak života sa lošim zakonom

00:02:13.492 --> 00:02:16.132
manji je od troška glasanja protiv zakona.

00:02:16.132 --> 00:02:18.132
Dakle, 90 će svi ostati kod kuće.

00:02:18.132 --> 00:02:21.029
Zakon će biti usvojen sa 10 protiv 0

00:02:21.029 --> 00:02:23.029
i društvu će biti gore.

00:02:23.029 --> 00:02:25.617
-To se zove princip koncentrisane koristi

00:02:25.617 --> 00:02:26.792
i disperzovanih troškova.

00:02:26.792 --> 00:02:29.365
Zakon predstavlja trošak za društvo,

00:02:29.365 --> 00:02:32.449
jedna grupa ljudi će platiti
900 dolara poreza.

00:02:32.449 --> 00:02:35.298
Zakon takođe predstavlja
dobrobit za društvo –

00:02:35.298 --> 00:02:38.677
druga grupa ljudi će dobiti 450 dolara.

00:02:38.677 --> 00:02:42.276
Trošak za društvo je veći od
koristi za društvo

00:02:42.276 --> 00:02:45.418
i tako bi društvu bilo bolje
ako bi zakon bio poražen.

00:02:45.418 --> 00:02:48.205
Ali nije poražen. Zašto?

00:02:48.205 --> 00:02:52.252
Jer beneficiju od 450 dolara dijeli
mala grupa ljudi

00:02:52.252 --> 00:02:54.252
tako da svaka osoba u maloj grupi

00:02:54.252 --> 00:02:56.744
ima snažan podsticaj da glasa za zakon.

00:02:56.928 --> 00:03:00.672
Ali trošak od 900 dolara je raspoređen
na veliki broj ljudi

00:03:00.672 --> 00:03:02.602
tako da svaka osoba u velikoj grupi

00:03:02.602 --> 00:03:04.997
ima manji podsticaj da glasa protiv zakona.

00:03:05.435 --> 00:03:07.969
I ako je poticaj da se glasa protiv zakona

00:03:07.969 --> 00:03:10.922
manji od troška glasanja protiv zakona.

00:03:11.175 --> 00:03:13.384
Oni koji su protiv zakona neće
se truditi da glasaju.

00:03:13.384 --> 00:03:16.378
-Princip koncentrisanih koristi
i disperzovanih troškova

00:03:16.378 --> 00:03:19.547
može stvoriti snažan podsticaj ljudima
da glasaju za zakone

00:03:19.547 --> 00:03:21.547
koji su zapravo loši za društvo.

00:03:21.731 --> 00:03:24.428
Ovo je samo jedan primjer kako nam
ekonomija javnog izbora

00:03:24.428 --> 00:03:26.520
može pomoći da bolje razumijemo ponašanje

00:03:26.520 --> 00:03:28.520
ljudi u javnom sektoru.

00:03:28.520 --> 00:03:30.171
Na isti način na koji nam ekonomija pomaže

00:03:30.171 --> 00:03:31.711
razumjeti i predvidjeti ponašanja

00:03:31.711 --> 00:03:34.085
potrošača i proizvođača u privatnom sektoru,

00:03:34.200 --> 00:03:37.491
takođe nam pomaže da razumijemo i
predvidimo ponašanja birača,

00:03:37.491 --> 00:03:40.241
političara i birokrate u javnom sektoru.

00:03:40.241 --> 00:03:42.928
-I što bolje razumemo kako se ljudi ponašaju,

00:03:42.928 --> 00:03:44.928
to smo bolje sposobni da cijenimo

00:03:44.928 --> 00:03:46.675
odgovarajuću ulogu vlade

00:03:46.675 --> 00:03:49.612
u društvu pojedinaca koji
su međusobno zavisni

00:03:49.612 --> 00:03:52.582
kroz odnose koje nazivamo ekonomijom.

00:03:52.582 --> 00:04:11.282
[svira muzika]

